Porušena crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Si...

来自 : www.ingentaconnect.com/content 发布时间：2021-03-25

Ve otprije je bio poznat podatak da se godine 1828. u Silbi poru ila stara crkva Ro enja B.D. Marije kako bi se dobivenim gra evinskim materijalom dovr ila prekinuta gradnja nove upne crkve koja naslije uje i njen titular. Prema arhivskim podacima ru enje je dozvolio zadarski nadbiskup Josip Nowak i odredio da se do izgradnje nove crkve kao upna koristi nekada nja franjeva ka Gospe od Karmela. Od itavog je sklopa do danas sa uvan tek zvonik koji je ostao slu iti novoj upnoj crkvi. Prema shematiziranim tlocrtu i dimenzijama poru ene crkve, dokumentiranima u danas zagubljenom spisu iz upnog arhiva, razvidno je da se radilo o jednobrodnoj longitudinalnoj crkvi s pravokutnom, od la e u om sakristijom na za elju, dvjema plitkim kapelama dogra enima uz pobo ne zidove, te otvorenim predvorjem (lo om) du pro elja koje se svojim ju nim uglom oslanjalo na ugao zvonika. Crkvena je dvorana osim glavnog oltara prislonjenog uz za elje la e imala tri para pobo nih oltara. Analiza apostolskih i kanonskih vizitacija crkve, prvi puta spomenute 1579. godine, pokazuje da je jo u drugoj etvrtini 17. stolje a ona bila skromna gra evina u kojoj se, radi udaljenosti tada nje upne crkve sv. Marka od naselja, uva ulje za bolesni ko pomazanje. Ipak, crkva je tada imala pet pobo nih oltara koje podi u ugledniji pojedinci i lai ke bratov tine od kojih se isticala ona Gospe od Ru arija po kojoj se i crkva tijekom 18. stolje a pu ki nazivala. Na temelju analize zapisa vizitacije nadbiskupa Evan eliste Parzaghija iz 1670. godine, zaklju uje se da je crkva netom prije njegova pohoda pregra ena, dok se prilikom opisa pojedinih oltara navodi da su u ovoj obnovi mijenjali poziciju. Godine 1678. prvi se put spominje zvonik kampanel.Komparativnom analizom mo e se ustvrditi da je crkva Male Gospe u Silbi svojom tipologijom pripadala brojnoj skupini jednostavnih, prostranih, ali prema gra evnim oblicima ruralnih crkava, kakve tijekom 17. i 18. stolje a u seoskim sredinama du isto nojadranske obale podi u pu ki majstori. Njihovu djelatnost na otoku potvr uju kako suvremene mati ne knjige, tako i spomenici prikazi zidarskih i klesarskih alata na nadgrobnoj plo i u crkvi sv. Marka te na nadvratniku ku e majstora Frani a Lorencina iz 1660. godine. Analiza katastarskih i topografskih nacrta iz 1824. i 1833. godine pokazuje da ju ni zid crkve isto no od prigra ene kapele Gospe od Ru arija zasebnim usmijerenjem odstupa od pravca ostalog dijela zida, to upu uje na zaklju ak da je ovaj dio strukture pripadao ranijem, po svemu sude i srednjovjekovnom sloju gra evine koja bi pregradnjom, dokumentiranoj u vizitaciji iz 1670. godine, bila pro irena i produ ena prema zapadu. Ovu mogu nost, koju bi trebala potvrditi neka budu a arheolo ka istra ivanja lokaliteta, osna uje u estalost takvih pregradnji na primjerima crkava XVII. i XVIII. stolje a na otoku Ugljanu, a posebno situacija na tipolo ki analognom primjeru crkve sv. Lovre u Lukoranu na istom otoku iz 1632. godine.Otvorena predvorja tako er su osobitost ovih crkava, s tom razlikom da su na hrvatskom priobalju karakteristi ne upravo za podru ja Istre i Kvarnera kojemu otok Silba i zemljopisno gravitira. Silbenska je lopica bila specifi no izdu enog tlocrta te je na pro elju imala dva simetri na niza od po tri nosa a s aksijalnim glavnim ulazom u trijem, odnosno crkvu. Radi neposredne prijetnje od upada turskih gusara trijem vjerojatno nije bio prigra en prije kraja 17. stolje a kada ove prijetnje prestaju. Naime, toranj zvonika zasigurno je kori ten kao obrambena kula, kojoj bi takva prigradnja umanjivala fortifikacijski zna aj i vizualnu kontrolu ulaza u crkvu.Uvidom u arhitektonsku strukturu zvonika zapa ena su dva razli ita gra evna sloja od kojih starijem pripada trup zvonika, dok se drugi odnosi na strukturu piramide osovljene na plitkom kvadratnom tamburu. Trup zvonika u svojem izvornom obliku zatvorenog je volumena s po jednim lu no zaklju enim otvorom u sredi tu stranica dvaju zavr nih katova kojih stilski nedefinirana morfologija karakterizira skromnije zvonike od kraja 16. do 18. stolje a na ovom podru ju. Nekada nja je piramida 1858. godine radi tro nosti uklonjena te je izgra ena sada nja s ovalnim otvorima po sredini svake stranice tambura u njenom podno ju. Ova je struktura gotovo identi na vr nom dijelu zvonika crkve Gospe od Ru arija u Preku na otoku Ugljanu podignutom 1844. godine.Na temelju arhivskih podataka u radu se utvr uje da je radikalno preslikana pala glavnog oltara sada nje upne crkve - Bogordica s Djetetom, sv. Markom i sv. Matejem - u svom ostakljenom dijelu izvorno sadr avala brojne zavjetne darove, te da joj je prilikom umetanja u ni u mramornog retabla irila M. Ivekovi a iz 1898. godine skra en format ime su uklonjeni dijelovi s ostala dva evan elista. Prema sa uvanom ugovoru i nacrtu donji je dio oltara 1860. godine podigao vodnjanski altarist Giovanni dalla Zonca, a na njemu su bili postavljeni i do danas sa uvani drveni kipovi sv. Petra i Pavla koji prema stilskim karakteristikama datiraju iz sredine 17. stolje a. Zaklju uje se da su a ena slika i kipovi preneseni s glavnog oltara poru ene crkve.No ReferencesNo CitationsNo Supplementary DataNo Article MediaNo Metrics